Uloga aktuatora u plinskom transportnom sustavu


Transport plina je visokorizična djelatnost te najmanji propust može dovesti do havarije s velikim posljedicama po čovjeka i okoliš. Plinovodi trebaju raditi sigurno i pouzdano te je potrebno osigurati efikasan sustav upravljanja integritetom plinovoda.

Plinovod je cijevni sustav za prikupljanje prirodnog plina s plinskih bušotina, njegov transport i distribuciju. Sastoji se od transportnog plinovoda (u kojem su tlakovi obično od 20 do 100 bar), distributivne mreže (tlak od 0,1 do 4 bar) te kućne instalacije (od 100 do 220 mbar). Cijevi transportnog i distributivnog plinovoda ukapaju se u rovove na dubini od 0,8 do 1,2 m i u pravilu se spajaju zavarivanjem, ali se također mogu polagati i na dno rijeka, jezera, kanala te na morsko dno.

Fasek korozija cjevovoda

Zbog duljine transportnih plinskih sustava sukladno ''Pravilniku o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport'' na određenim razmacima na plinovodu moraju se postaviti blokadne slavine koje omogućavaju odvajanje dionica plinovoda u slučaju puknuća, propuštanja, kvara ili radova na određenoj dionici. Prema izvješću European Gas Pipeline Incident Data Group iz 2018. Godine, glavni uzroci havarija na cjevovodima su: utjecaj treće strane, korozija, greške pri izradi (bilo cijevi bilo prilikom izgradnje samog cjevovoda), pomicanje tla, ilegalno bušenje cjevovoda, ostali nepoznati čimbenici.

U slučaju puknuća cijevi, tlak na mjestu puknuća i u njegovoj blizini pada velikom brzinom, tlačni poremećaj se brzo širi dionicom plinovoda, što detektira blokadni uređaj koji pokreće zatvaranje dvije susjedne blokadne stanice kako bi se odvojila oštećena dionica i onemogućio dotok novih količina plina. Najveći dopušteni razmak između blokadnih plinskih stanica je 15 km jer bi pri većim udaljenostima pad tlaka bio veći te bi bilo teže detektirati pad tlaka zbog puknuća cjevovoda. U slučaju gušće naseljenosti nekog područja ili oko pojedinih objekata gdje postoji veća opasnost od oštećenja cijevi plinovoda, blokadne stanice se postavljaju na puno manjem razmaku.

Glavna komponenta blokadne plinske stanice kao objekta je blokadni uređaj koji služi za odvajanje pojedinih dionica plinovoda.

Blokadni uređaj se sastoji od: 

  1. slavine,
  2. aktuatora,
  3. upravljačkog uređaja,
  4. jedinice za nadzor tlaka u plinovodu (Line Break Control-LBC),
  5. jedinice za ručno pokretanje.

Komponente blokadnog uređaja

Komponente blokadnog uređaja

 

Slavina (1) se nalazi u samom plinovodu, LBC jedinica (4) detektira prevelik pad tlaka te upravljačkom uređaju (3) šalje signal za zatvaranje ventila. Jedinica za ručno pokretanje (5) se ugrađuje kako bi se ventil mogao ručno zatvoriti u slučaju otkazivanja upravljačkog uređaja. 

0 komentara

  • Nema još komentara. Budi prvi koji će komentirati ovaj članak!

Ostavi komentar